Billslerov test

16 OLIGOFRENIJA I GRANIČNA INTELEKTUALNA NEDOSTATNOST

001. Oligofreni uključuju

a) samo urođena demencija

b) stečena demencija s potpunim slomom mentalne aktivnosti

c) samo rano stečena demencija bez znakova mentalnog sloma

d) prirođena i rano stečena demencija s znakovima nerazvijenosti

psiha općenito, ali uglavnom - intelekt

e) demencija stečena u raznim razdobljima života s prevladavajućom

intelektualni poraz

Točan odgovor: 4 (D)

002. Izraz "mentalna retardacija"

a) identičan je izrazu "oligofrenija"

b) je identičan izrazu "demencija"

c) identičan je izrazu "rano stečena demencija"

d) kombinira slučajeve oligofrenije i rane demencije

e) kombinira slučajeve demencije koja se pojavila u ranom djetinjstvu i pubertetu

Točan odgovor: 4 (D)

003. Oligofrenija je bolest koju karakterizira nerazvijenost

a) psiha (uglavnom intelekt)

c) cijelo tijelo pacijenta

d) sve navedeno

Točan odgovor: 4 (D)

004. S oligofrenijom je sve navedeno moguće, osim

a) znakovi napredovanja

b) evolucijska dinamika

c) razdoblja dekompenzacije pod utjecajem dobnih kriza

d) razdoblja nadoknade

e) razdoblja dekompenzacije pod utjecajem mentalnih čimbenika

Točan odgovor: 1 (A)

005. Oligofreniji se može pripisati

a) urođene ili napredujuće bolesti nastale u djetinjstvu,

što dovodi do demencije

b) rezidualni učinci organskog oštećenja mozga s demencijom

c) sekundarna kašnjenja u razvoju zbog fizičkih nedostataka

d) sve navedene izjave

e) nijedna od navedenih izjava

Točan odgovor: 5 (D)

006. Lagana mentalna zaostalost odgovara koeficijentu (IQ)

Točan odgovor: 1 (A)

007. Prosječna težina mentalne retardacije odgovara IQ-u

Točan odgovor: 1 (A)

008. Teška mentalna retardacija odgovara IQ-u

Točan odgovor: 2 (B)

009. Duboka mentalna zaostalost odgovara IQ-u manje

Točan odgovor: 4 (D)

010. Etiološki čimbenici oligofrenije ovisno o vremenu-

a) nasljedna

b) za intrauterinu

c) za perinatalne i prve 3 godine života

d) za sve navedeno

e) sve navedeno je netočno

Točan odgovor: 4 (D)

011. Dijele se nasljedne bolesti s mentalnom retardacijom

a) uzrokovane kromosomskim aberacijama

b) uzrokovane monogenskim nedostacima

c) uzrokovane poligenim determiniranim poremećajima

d) za sve navedeno

e) sve navedeno je netočno

Točan odgovor: 4 (D)

012. Glavne kliničke skupine oligofrenije u skladu s etiologijom-

logični čimbenici su

a) oligofrenija endogene prirode

b) embrion i fetopatija

c) oligofrenija koja nastaje u vezi s raznim opasnostima tijekom

porođaja i ranog djetinjstva

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

Točan odgovor: 4 (D)

013. Atipični oblici oligofrenije uključuju slučajeve

a) s izraženim nasljednim opterećenjem

b) uz prisutnost psihopatskih poremećaja

c) s prisutnošću epileptiformnih poremećaja

d) s progresivnom demencijom

e) s neravnomjernom strukturom mentalne nerazvijenosti

Točan odgovor: 5 (D)

014. Primjećuje se atipična oligofrenija

a) s progresivnim hidrocefalusom

b) s kraniostenozom

c) s lokalnim manama u razvoju mozga

d) za sve navedene uvjete

e) ni u jednom od navedenih uvjeta

Točan odgovor: 4 (D)

015. Komplicirani oblici oligofrenije uključuju slučajeve

a) s izraženim nasljednim opterećenjem

b) uz prisutnost psihopatskih poremećaja i epileptiformnih poremećaja

c) s progresivnom demencijom

d) s neravnomjernom strukturom mentalne nerazvijenosti

e) sve navedeno

Točan odgovor: 2 (B)

016. Tipične kliničke manifestacije oligofrenije su

a) slabost apstraktnog mišljenja

b) slabost usmjerene pažnje

c) nedovoljno memorije tijekom reprodukcije i memoriranja

d) sve navedeno

Točan odgovor: 4 (D)

017. Govor bolesnika s oligofrenijom karakterizira sve navedeno-

a) nedostatak izraza, jednosložni

b) netočna semantička upotreba riječi

c) upotreba "neologizama"

e) agramatska struktura fraza

Točan odgovor: 3 (B)

018. Pacijente s oligofrenijom karakteriziraju

a) sporost, nespretnost pokreta

b) siromaštvo izraza lica i gesta

c) mala diferencijacija emocija

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

Točan odgovor: 4 (D)

019. Pacijente s idiotizmom karakteriziraju

b) gotovo potpuno odsustvo govora i razmišljanja

c) posjedovanje osnovnih vještina samoposluživanja

d) potreba za periodičnim nadzorom

Točan odgovor: 5 (D)

020. Pacijente s imbecilnošću karakteriziraju

a) IQ od 20 do 50

b) mogućnost učenja pisanja i čitanja

c) osnovni činovi samoposluživanja

d) sposobnost samostalnog rada

Točan odgovor: 5 (D)

021. Pacijente s morbiditetom karakteriziraju

a) IQ od 50 do 70

b) sposobnost učenja

c) slabo mehaničko pamćenje

d) nesposobnost za rad

Točan odgovor: 5 (D)

022. Oligofrenija uzrokovana nasljednim čimbenicima uključuje

sve navedeno, osim

a) istinska mikrocefalija

b) disostotični oblici

c) kserodermični oblici

d) enzimopatski oblici

e) oligofrenija zbog kromosomskih abnormalnosti

Točan odgovor: 5 (D)

023. Na oligofreniju uzrokovanu intrauterinim lezijama embrija i

a) rubeolarna oligofrenija i oligofrenija zbog urođenih sy-

filisa i toksoplazmoze

c) Lorensova - Mjesečeva - Barde - Bielova bolest

e) sve navedeno je istina, osim d)

Točan odgovor: 1 (A)

024. Na mentalnu zaostalost uzrokovanu štetnim čimbenicima perimentalne

razdoblje i prve 3 godine života, uključuju

a) rubeolarna oligofrenija

b) oligofrenija uzrokovana fetalnom asfiksijom, porođajna trauma

c) oligofrenija zbog hormonalnih poremećaja

d) oligofrenija uzrokovana infekcijama prenesenim u ranom djetinjstvu i

Točan odgovor: 5 (D)

025. Pacijente s fenilketonurijom karakteriziraju

a) depigmentacija i "mišji miris"

b) slab razvoj facijalnog dijela lubanje

d) stalna tendencija prema napredovanju demencije bez razdoblja od sto-

Točan odgovor: 1 (A)

026. Downova bolest karakterizira

a) prisutnost ekstra 21. kromosoma

b) odsutnost 20. kromosoma

c) dugi udovi, kratko tijelo

d) "skrotalni" jezik

Točan odgovor: 5 (D)

027. Downovu bolest karakterizira sve navedeno, osim

a) visoko nebo

b) nerazvijenost gornje čeljusti

c) promjene u uzorku otiska prsta

d) mentalna zaostalost u stupnju imbecilnosti u 75% bolesnika

e) normalan razvoj genitalija

Točan odgovor: 5 (D)

028. Pacijente s pravom mikrocefalijom karakterizira sve navedeno, osim

a) nerazvijenost cerebralnog dijela lubanje

c) pretjerani razvoj grebena obrva

d) mentalna zaostalost u stupnju idiotizma ili imbecilnosti

e) mentalna zaostalost u stupnju oslabljenosti

Točan odgovor: 5 (D)

029. Klinefelterovu bolest karakterizira i sve gore navedeno,

a) razvija se samo u muškaraca

b) karakterizira prisutnost dodatnog X kromosoma

c) karakterizira prisutnost znakova miješanog spola i hipogenitalizma

d) obično popraćeni intelektualnim teškoćama u njihovoj mjeri-

e) često karakterizirana prisutnošću svijesti inferiornog kod pacijenata-

Točan odgovor: 4 (D)

030. Neizbježni oblici demencije uključuju sve gore navedeno, osim

a) Sturge-Weber-Crabbeova bolest

b) Hippel - Lindauova bolest

c) Recklinghausenova neurofibromatoza

d) skleroza tuberoida

e) Beyleova bolest

Točan odgovor: 5 (D)

031. Pacijente s Radovim sindromom karakteriziraju

a) prisutnost ihtioze i napadaja

b) napadaji

c) cerebrastenički i psihopatski sindromi

d) sve navedeno

Točan odgovor: 1 (A)

032. U urođenom sifilisu,

a) obično teška mentalna retardacija

b) epileptiformni psihopatski poremećaji

c) rezidualni neurološki simptomi, fenomeni displazije

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

Točan odgovor: 5 (D)

033. U bolesnika s mentalnom retardacijom moguće su sljedeće varijante psihoza

a) s prevladavanjem afektivnih poremećaja

b) s prevladavanjem poremećaja kretanja

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

Točan odgovor: 4 (D)

034. Sve su zajedničke osobine svih psihoza s oligofrenijom

a) rudimentarnost i fragmentacija produktivnih simptoma

b) siromaštvo i primitivnost izjava povezanih s bolnim ne-

c) jednostavnost i ujednačenost kliničke slike

d) sklonost produljenom protoku

e) poteškoće u kvalificiranju simptoma psihoze

Točan odgovor: 4 (D)

035. Za razliku od oligofrenije, rane rezidualne organske demencije

karakterizira sve navedeno, osim

b) psihopatske manifestacije

c) epileptiformne manifestacije

d) neurološki rezidualno-organski simptomi

e) bez znakova rastuće demencije

Točan odgovor: 5 (D)

036. Moguća je specifična terapija s povezanom oligofrenijom

a) s enzimopatijama

b) s endokrinopatijama

c) s urođenim sifilisom

d) s kongenitalnom toksoplazmozom

d) uz sve navedeno

Točan odgovor: 4 (D)

037. Počinje prilagodba rada mentalno zaostalih u stupnju nemoći

a) u pomoćnim školama

b) u redovnim školama

c) u medicinskim i radnim radionicama u neuropsihijatrijskim dispanzerima

d) u internatima za socijalno osiguranje

e) u kontekstu obiteljskog obrazovanja

Točan odgovor: 4 (D)

038. Počinje adaptacija rada pacijenata s plitkom imbecilnošću

a) u pomoćnim školama

b) u redovnim školama

c) u medicinskim i radnim radionicama u neuropsihijatrijskim dispanzerima

d) u internatima za socijalno osiguranje

e) u kontekstu obiteljskog obrazovanja

Točan odgovor: 4 (D)

041. Simptomatska terapija oligofrenije uključuje sve navedeno-

a) dehidracijska terapija

b) terapija općeg jačanja

c) sedativna terapija

d) antikonvulzivna terapija

e) hormonska i antibakterijska terapija

Točan odgovor: 1 (A)

042. Pri liječenju bolesnika s oligofrenijom, psihofarmakoterapija se provodi od-

snaga svega navedenog, osim

Točan odgovor: 3 (B)

043. Rehabilitacija bolesnika s oligofrenijom

a) provodi mreža institucija, diferencirana uzimajući u obzir izraženo-

mentalna nerazvijenost i dob pacijenata

b) uključuje osposobljavanje i zapošljavanje

c) uključuje skrb o najslabijim pacijentima

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

Točan odgovor: 3 (B)

044. Javlja se oligofrena demencija

a) u ranoj dobi (do 3 godine)

b) u djetinjstvu

c) tijekom zrelosti

d) bez obzira na dob

Točan odgovor: 1 (A)

045. Najčešće se otkriva mentalna zaostalost

a) u ranoj postnatalnoj dobi

b) u predškolskoj dobi

c) u osnovnoškolskoj dobi

d) u adolescenciji

Točan odgovor: 3 (B)

046. Najranija prognoza pojave nekih oblika oligofrenije

(dismetabolički i povezan s defektima kromosoma) je moguć

a) tijekom prenatalne ontogeneze

b) u ranom postnatalnom razdoblju

c) u predškolskoj dobi

Točan odgovor: 1 (A)

047. Na metode koje se koriste za najraniju moguću dijagnozu kršenja

metabolizam i genetske mane ploda uključuju

a) određivanje Rh faktora roditelja

b) biokemijski test krvi trudnice

c) proučavanje plodne vode i stanica koriona

Točan odgovor: 3 (B)

048. Od navedenih oblika oligofrenije, razvoj bolesti se može spriječiti

pravovremeno liječenje novorođenčeta

a) s Downovom bolešću

b) s fenilketonurijom

c) s kretenizmom

d) s Martin-Bellovim sindromom

Točan odgovor: 5 (D)

049. Tipično je za igračku aktivnost djece s mentalnom retardacijom

a) precijenjeni karakter

b) primitivizam ili manipulativna priroda

c) nedostatak specifičnosti

Točan odgovor: 2 (B)

050. Glavni kriteriji za diferencijalnu dijagnozu oligofrenije i demencije

na temelju svega navedenog, osim

a) vrijeme (dob) početka demencije

b) prisutnost ili odsutnost normalne inteligencije prije pojave slabosti-

c) prisutnost ili odsutnost napredovanja intelektualnih poremećaja

d) značajke somatskih anomalija

Točan odgovor: 4 (D)

051. U kriterijima za diferencijalnu dijagnozu oligofrenije i kašnjenja

mentalni razvoj je važan

a) značajke emocionalne sfere

b) značajke prilagodbe

c) oboje

d) ni jedno ni drugo

Točan odgovor: 4 (D)

052. Zaostajanje odgovara konceptu mentalne retardacije

a) od dobne norme brzine razvoja govora

b) u intelektualnom razvoju

c) od norme prema stupnju razvijenosti školskih vještina

d) od norme u smislu razine intelektualnog ili osobnog razvoja,

srednji u svojim karakteristikama između norme i mentalne retardacije

Točan odgovor: 4 (D)

053. Glavna razlika između granične intelektualne invalidnosti i uma-

fizička zaostalost sastoji se

a) u prisutnosti apstraktnog mišljenja

b) u boljem razvoju pamćenja

c) u skladnijem razvoju sfere motivacije

d) u većoj učinkovitosti

Točan odgovor: 1 (A)

054. Faktor inteligencije za granični intelektualni nedostatak-

Točan odgovor: 2 (B)

055. Glavni razlog graničnog intelektualnog invaliditeta je

a) u sve većim zahtjevima za intelektualnim sposobnostima u suvremenom

b) nedostaci općeg obrazovnog sustava

c) u nepovoljnoj kombinaciji bioloških i mikrosocijalnih čimbenika

d) u svemu navedenom

Točan odgovor: 3 (B)

056. U harmoničnom infantilizmu prevladava poremećaj

a) kršenje mehaničkog pamćenja

b) osobna nezrelost

c) neispravnost u radu

d) hiperdinamički sindrom

Točan odgovor: 2 (B)

057. Organski infantilizam uključuje sve gore navedeno, za zahtjev-

a) konkretnost razmišljanja

b) euforija, samozadovoljstvo

c) psihoorganski sindrom

d) osobna nezrelost

e) psihopatski poremećaji

Točan odgovor: 1 (A)

058. Kada se uoči cerebroendokrini infantilizam

a) euforija, samozadovoljstvo

b) psihoorganski sindrom

c) kombinacija osobne nezrelosti s endokrinim poremećajima

Točan odgovor: 3 (B)

059. Glavni element patogeneze djelomičnih mentalnih zastoja-

a) kršenje viših kortikalnih funkcija

b) kršenje mehanizama voljne kontrole nad aktivnostima

c) ustrajnost u razmišljanju

Točan odgovor: 1 (A)

060. Vodeći poremećaj u ranom dječjem autizmu

a) psihoorganski sindrom

b) kršenje viših kortikalnih funkcija

c) slabost motiva

d) niska potreba za komunikacijom s drugima

Točan odgovor: 5 (D)

061. Vodeća povreda u encefalopatskim oblicima granične inteligencije-

a) hiperdinamički sindrom

b) psihoorganski sindrom

c) afektivna nestabilnost

Točan odgovor: 2 (B)

062. Vodeća karika u klinici s graničnim intelektualnim invaliditetom,

povezan s patologijom osjetilnih organa, zauzima

a) nedostatak znanja

b) nedostaci u osjetnim sustavima

c) nerazvijenost voljnih osobina

Točan odgovor: 2 (B)

063. Intelektualni invaliditet povezan sa nedostacima u obrazovanju i

očitovan nedostatak informacija iz ranog djetinjstva

a) u presadjivanju motivacije

b) u maloj količini znanja

c) u kršenjima mnetičke aktivnosti

d) u povećanoj iscrpljenosti

Točan odgovor: 5 (D)

064. IQ je najviši

a) s autizmom u ranom djetinjstvu

b) s skladnom infantilizmom

c) s organskim infantilizmom

Točan odgovor: 2 (B)

065. IQ je najniži

a) s organskim infantilizmom

b) s mikrosocijalnom i pedagoškom zapostavljenošću

c) infantilizam, kompliciran neuropatijom

Točan odgovor: 1 (A)

066. Glavni razlog neprilagođavanja škole s graničnom inteligencijom-

povezan je mentalni nedostatak

a) represijom nad učiteljima

b) s pogrešnim ponašanjem roditelja

c) s odstupanjem između zahtjeva programa masovne škole i mogućnosti

Točan odgovor: 3 (B)

067. Glavna uloga u nadoknađivanju graničnog intelektualnog nedostatka-

b) nootropna terapija

c) terapija psihostimulantima

d) adekvatan sustav obuke

Točan odgovor: 4 (D)

068. Neprimjereno je koristiti nootropice i psihostimulanse kada-

drugi oblici graničnog intelektualnog invaliditeta

a) rani dječji autizam

b) harmonični infantilizam

c) mikrosocijalna i pedagoška zapostavljenost

d) organski infantilizam

Točan odgovor: 2 (B)

069. Djeca mogu učiti u masovnoj školi

a) s organskim infantilizmom

b) s skladnom infantilizmom

c) s encefalopatskim oblicima graničnog intelektualnog nedostatka-

d) sa svim navedenim obrascima

Točan odgovor: 2 (B)

070. Transfer u posebne škole za djecu s mentalnim smetnjama

razvoj trebaju djeca koja pate

a) organski infantilizam

b) harmonični infantilizam

c) encefalopatski oblici graničnog intelektualnog nedostatka-

Točan odgovor: 4 (D)

071. Glavni smjerovi primarne prevencije granične inteligencije-

sve navedeno, osim

a) rehabilitacija mikrosocijalnih stanja

b) sanitarno-higijensko i psihološko-pedagoško obrazovanje će-

c) medicinsko genetsko savjetovanje

d) uklanjanje egzogenih opasnosti

Točan odgovor: 3 (B)

072. Glavni smjerovi sekundarne prevencije granične inteligencije-

treba uzeti u obzir mentalni nedostatak

a) pravodobna dijagnoza mentalne retardacije

OBRAZOVANJE U MOSKVI

Prepoznavanje mentalne retardacije kod djece kroz igru.

Pomoću jednostavnih i pristupačnih metoda možete odrediti stupanj djetetovog intelektualnog razvoja i utvrditi moguća odstupanja kako biste pravodobno ispravili. Slijede jednostavni načini za analizu djetetova mentalnog razvoja kroz igru.

Igrajte dijagnostiku mentalne retardacije u djece.

Dijagnoza mentalne zaostalosti postavlja se kada dijete ozbiljno zaostaje u razvoju. Pristup dijagnosticiranju mentalne retardacije trebao bi biti višeznačan. Potrebno je posvetiti veliku pažnju snimanju roditeljskih promatranja djeteta.

Jedna od metoda za prepoznavanje mentalne retardacije je dijagnostika igre.

Ispitivanje uz pomoć materijala za igru ​​(igračke) trebalo bi se obratiti u sljedećim slučajevima:

  • dijete predškolskog uzrasta;
  • nema mogućnosti za uspostavljanje kontakta na drugi način;
  • postoji ozbiljan stupanj mentalne retardacije;
  • bilježe se poremećaji govora,
  • slušna funkcija ili neki drugi analizatori.

Koristite posebno odabrane igračke. Među njima:

  • piramida
  • gnjezdarice
  • raznobojni štapići i štapići

Predstavljanje igračaka popraćeno je odgovarajućim uputama. U procesu promatranja djetetovih igraćih aktivnosti, roditelji imaju priliku steći prvu predodžbu o osobitostima razvoja njegove psihe i motoričkih sposobnosti.

Analizirajući rezultate rada za svaki zadatak, opis mogućeg izvođenja istog zadatka od strane djeteta uspoređuje se sa:

  • normalan mentalni razvoj
  • s mentalnom retardacijom
  • blaga mentalna retardacija (slabost)

Mentalni razvoj je sposobnost prepoznavanja, analiziranja i prihvaćanja ispravnog rješenja situacije. Mentalne sposobnosti ujedinjuju sve kognitivne procese osobe. Tu se ubrajaju: razmišljanje, zamišljanje, osjećanje, razumijevanje i izlaganje.

Treba imati na umu da se prilikom navođenja dobi u vrijeme kada dijete izvršava određeni zadatak mora polaziti od pokazatelja koji su najtipičniji za djecu s kojom nije provedeno specijalno obrazovanje..

Ti su dobni pokazatelji prosječni u proučavanoj velikoj skupini djece. Naravno, moguće su pojedinačne mogućnosti za izvršavanje zadataka prema ranijoj dobi, ali ta odstupanja nisu tako velika i u svakom slučaju rezultate treba vrednovati u korist djeteta..

Razmotrite što i kako se istražuje pomoću određenog materijala za igru.

Sastavljanje piramide prstenova

Oprema. Piramida od 4-5 velikih prstenova nudi se djeci mlađoj od 5 godina. Piramida od 6-8 manjih prstenova - za djecu stariju od 5 godina.

Ciljevi istraživanja.

Istražiti koordinaciju pokreta djetetovih ruku, stanje finih pokreta ruku (prisutnost ili odsutnost drhtanja, posjekotina i drugih funkcionalnih poremećaja); stupanj formiranja ideja o veličini, boji; sposobnost usporedbe uzimajući u obzir naznačene znakove; primjerenost i racionalnost načina djelovanja; samokontrola tijekom rada; prisutnost i trajnost interesa; naučivost.

Postupak ispitivanja.

Pred dijete se postavi piramida i s njega se uklone svi prstenovi. Zatim daju upute: "Napravi (obuci) onako kako je bilo." Promatrajući djetetove postupke, može se utvrditi stanje njegove fine motorike, izvući zaključak o stupnju formiranja predodžbi o veličini predmeta (piramidalni prstenovi).

U slučaju poteškoća, djetetu se nudi nudeći pronaći najveći prsten i staviti ga na šipku. Zatim stave sljedeća dva prstena ispred njega i pitaju: "Daj mi crveni (zeleni, plavi) prsten", "A koje je boje ovaj prsten?" (Dijete mora dosljedno imenovati boju tih prstenova, što ukazuje na to da poznaje osnovne boje. Osim toga, može se prosuditi stupanj svladavanja brojanja. Istodobno daju upute poput: "Daj dva prstena", "Stavi četiri prstena".

Analiza rezultata.

Djeca s normalnim mentalnim razvojem pokazuju zanimanje, odmah razumiju značenje zadatka i prionu na posao. Do 3 godine možemo prikupiti piramidu ne uzimajući u obzir veličinu.

Smatra se neadekvatnim pokrivanje stabljike kapom prije nanizanja prstenova. Od 4 godine djeca sakupljaju piramidu uzimajući u obzir veličinu. Istodobno, imaju uzorke i mjerenja primjenom (radi usporedbe) prstenova, drugi poredaju prstenove u nizu u veličini, a zatim ih naizmjence nanižu na šipku.

Do 5. godine djeca se koriste vizualnom referentnom metodom. Ako se dijete prevari, ponovite upute ili upute poput: „Gledajte, koji je prsten veći? Stavite najveći prsten ".

Djeca s mentalnom retardacijom u tim dobnim fazama ne mogu se sama nositi sa zadatkom. Zbog nedostatka formiranja dobrovoljne aktivnosti, nepažnje ili žurbe u radu, čine pogreške i ne uzimaju u obzir veličinu prstenova. Međutim, za razliku od mentalno zaostalih, ova djeca pokazuju zanimanje i kada pružaju pomoć provode prijenos prikazane metode aktivnosti na sličan zadatak..

Mentalno zaostala djeca - u daljnjem tekstu pod pojmom "mentalno zaostala" mislimo na djecu s blagim stupnjem mentalne retardacije (slabosti).

U slučajevima kada govorimo o umjerenom ili ozbiljnom stupnju mentalne retardacije, to je dodatno naznačeno) 3-4 godine daju reakciju radosti na svijetlu piramidu, ali to nije interes za zadatak.

Razumijevanje svrhe zadatka u ovoj dobi se ne primjećuje. Što je ozbiljniji stupanj mentalne nerazvijenosti, to su češće zabilježene manipulacije i neprimjerene radnje s prstenovima (bacaju ih, kucaju o stol itd.).

Nakon 4. godine života djeca pokušavaju izvršiti zadatak, ali ga svedu na samo nasumično nanizanje prstenova na šipci. Tijekom rada gube upute. Potrebna je detaljna kontrola. Govorne poduke nisu vrlo učinkovite. Predstava je potrebna, a u težim slučajevima zajedničko izvršenje. Prijelaz na slične zadatke uzrokuje iste poteškoće.

U pravilu, mentalno zaostala djeca u dobi od 3-5 godina imaju nedostatak koordinacije, nespretnost pokreta ruku, posebno fine motorike prstiju. Prsten ne uzimaju s dva ili tri prsta, već cijelom četkom. S poteškoćama, rupa prstena pada na šipku piramide. Pomoć je neučinkovita.

Igra broj 2

Igrajte se s matrjoškom

Matrjoška 2—3—4—5 kompozit. Ponuda za djecu mlađu od 5 godina.

Spoj Matryoshka 6-7-8 - za djecu od 5 godina.

Ciljevi istraživanja. Istražite djetetovo razumijevanje zadatka, prirodu izvedbe (djeluje slučajno ili uzimajući u obzir veličinu igračke, može li sakupljati lutke za gniježđenje na temelju vizualne korelacije); pokazivanje interesa; stanje motoričkih sposobnosti; naučivost.

Provođenje postupka. Djeci se prikazuje velika lutka za gniježđenje u koju je ugrađeno nekoliko lutkica. Tada ispitivač rastavlja veliku gnijezdeću lutku i pokazuje manju lutku koja se nalazila u njoj, a zatim rastavlja i ovu lutku. To se događa sve dok ispitivač ne dosegne najmanju matrjošku. Nakon toga daje se uputa: "Preklopite lutke za gniježđenje tako da ih dobijete".

Analiza rezultata.

Kada rade s lutkama za gniježđenje, djeca pokazuju iste osobine kao i kad rade s piramidom.

Igra broj 3

Rasklapanje štapića za brojanje (ili blokova) prema zadanom uzorku

Oprema. 18 štapića od 9 crveno-bijelih.

Ciljevi istraživanja.

Istražite značajke aktivnosti (djeluje svjesno, uspoređujući s uzorkom ili mehanički, nasumično stavljajući štapiće); prostorna orijentacija; radna sposobnost; interes za izvršenje zadatka; stav prema svojim uspjesima i neuspjesima.

Postupak za.

Ispred djeteta položi se šest štapića: 3 crvena i 3 bijela. Istodobno se obraća pažnja na prirodu izmjene boja: KBKBKB. Tada daju uputu: "Na isti način izgradite ogradu." Nakon toga se ispred djeteta stavlja devet štapića u dvije boje sljedećim redoslijedom: KBBKBBKBB. Dat je isti zadatak: "Na isti način izgraditi ogradu." Treća kombinacija koja se nudi djeci: KBKBBKBKBB.

Analiza rezultata.

Djeca s normalnim mentalnim razvojem prva dva zadatka dovršavaju do 4-5 godine. Znaju se koristiti modelom, uspoređivati ​​svoj rad s njim i pronalaziti pogreške. Treći zadatak ispada im težak. Djeca s nedostatkom pažnje, oštećenom prostornom orijentacijom griješe prilikom izvršavanja ovih zadataka. Međutim, za razliku od mentalno zaostalih, oni pokušavaju pronaći obrazac naizmjeničnih palica i doživjeti svoje neuspjehe..

Djeca s mentalnom retardacijom razumiju zadatak, izvode ga sa zanimanjem, ali im je potrebna stalna pomoć u organiziranju (izrazi lica nezadovoljstva, riječi "Pažljivo" itd.).

Mentalno zaostala djeca, čak i u dobi od 5-6 godina, imaju poteškoće kad je potrebno razumjeti upute i često započinju s radom ne shvaćajući njegovu svrhu: palice postavljaju proizvoljno, ne dovodeći u vezu s danim uzorkom. Dječje akcije su stereotipne.

To se izražava u činjenici da svoje prošlo iskustvo nepromijenjeno prenose u novu situaciju: nakon što pravilno izvrše prvi zadatak, koriste isti princip izmjenjivanja blokova različitih boja prilikom izvršavanja sljedećih zadataka iste vrste. Aktivnost se donekle poboljšava ako se prikaz (demonstracija) kombinira s praktičnim postupcima samog djeteta.

Treći zadatak mentalno zaostalih osoba bez vanjske pomoći (odnosno neovisno) uopće se ne izvršava. Čak je i pomoć u obliku višestrukih demonstracija i zajedničkih akcija s odraslom osobom neučinkovita. Od strane ispitivača potrebna je postepena kontrola zadatka.

Predstavili smo tri mogućnosti za psihološko testiranje djeteta kako bismo utvrdili njegov psihološki razvoj i moguća odstupanja. Treba imati na umu da je provođenje ovih testova izravno od strane majke ili bliske rodbine djeteta ispunjeno pristranošću u procjeni, stoga je najbolje ako stupanj mentalnog razvoja utvrdi stručnjak.

Testovi za kontrolu početne razine znanja za lekciju na temu: „Mentalna nerazvijenost. Mentalna retardacija"

Pročitajte također:
  1. II. Ažuriranje osnovnog znanja učenika o temi
  2. II. Povijesni uspon.
  3. II. Razni zadaci koji se mogu koristiti na seminarima za provjeru individualnog znanja.
  4. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  5. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  6. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  7. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  8. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  9. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  10. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  11. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar
  12. III. Preporuke za izvršavanje zadataka i pripremu za seminar

1. U oligofreniju spadaju:

a) samo urođena demencija

b) stečena demencija s potpunim slomom mentalne aktivnosti

c) samo rano stečena demencija bez znakova mentalnog sloma

d) prirođena i rano stečena demencija s znakovima nerazvijenosti

psiha općenito, ali uglavnom - inteligencija)

2. Oligofrenija je bolest koju karakterizira nerazvijenost:

a) psiha (uglavnom intelekt)

c) cijelo tijelo pacijenta

d) sve navedeno

3. Oligofrenija može uključivati:

a) urođene ili se u dječjoj dobi razvijaju progresivne bolesti koje dovode do demencije

b) rezidualni učinci organskog oštećenja mozga s demencijom

c) sekundarna kašnjenja u razvoju zbog fizičkih nedostataka

d) sve navedene izjave

e) nijedna od navedenih izjava

4. Prosječna težina mentalne retardacije odgovara (IC):

D) 55-75

5. Duboka mentalna zaostalost manje odgovara IC:

6. Govor bolesnika s oligofrenijom karakteriziraju sve nabrojane značajke, izuzimajući:

a) nedostatak izraza, jednosložni

b) netočna semantička upotreba riječi

c) upotreba "neologizama"

e) agramatska struktura fraza

7. Pacijente s idiotizmom karakteriziraju:

b) gotovo potpuno odsustvo govora i razmišljanja

c) posjedovanje osnovnih vještina samoposluživanja

d) potreba za periodičnim nadzorom

2. opcija

1. Pojam "mentalna retardacija":

a) identičan je izrazu "oligofrenija"

b) je identičan izrazu "demencija"

c) identičan je izrazu "rano stečena demencija"

d) kombinira slučajeve oligofrenije i rane demencije

e) kombinira slučajeve demencije koja se pojavila u ranom djetinjstvu i pubertetu

2. S oligofrenijom je sve navedeno moguće, osim:

a) znakovi napredovanja

b) evolucijska dinamika

c) razdoblja dekompenzacije pod utjecajem dobnih kriza

d) razdoblja nadoknade

e) razdoblja dekompenzacije pod utjecajem mentalnih čimbenika

3. Blaga mentalna zaostalost odgovara koeficijentu (IC):

4. Izražena mentalna retardacija odgovara IC:

5. Tipične kliničke manifestacije oligofrenije su:

a) slabost apstraktnog mišljenja

b) slabost usmjerene pažnje

c) nedovoljno memorije tijekom reprodukcije i memoriranja

d) sve navedeno

6. Pacijente s oligofrenijom karakteriziraju:

a) sporost, nespretnost pokreta

b) siromaštvo izraza lica i gesta

c) mala diferencijacija emocija

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

7. Pacijente s imbecilnošću karakteriziraju:

a) IR od 20 do 50

b) mogućnost učenja pisanja i čitanja

c) osnovni činovi samoposluživanja

d) sposobnost samostalnog rada

Odgovori:

Opcija 1 1-d, 2-d, 3-d, 4-a, 5-d, 6-c, 7-d.

Opcija 2 1-d, 2-a, 3-a, 4-b, 5-d, 6-d, 7-d.

Kontrola izlaznog testa:

opcija 1

1. Oligofrenija je izraz:

a) djelomična mentalna retardacija

b) ukupna mentalna retardacija

c) asinkronost mentalnog razvoja

d) regresija mentalnih funkcija

e) duboki intrapersonalni sukob

2. Za bolesnike s oštećenjem tipično je:

a) IR od 50 do 70

b) sposobnost učenja

c) slabo mehaničko pamćenje

d) nesposobnost za rad

3. Atipični oblici oligofrenije uključuju slučajeve:

a) s izraženim nasljednim opterećenjem

b) uz prisutnost psihopatskih poremećaja

c) s prisutnošću epileptiformnih poremećaja

d) s progresivnom demencijom

e) s neravnomjernom strukturom mentalne nerazvijenosti

4. Komplicirani oblici oligofrenije uključuju slučajeve:

a) s izraženim nasljednim opterećenjem

b) uz prisutnost psihopatskih poremećaja i epileptiforma

c) s progresivnom demencijom

d) s neravnomjernom strukturom mentalne nerazvijenosti

e) sve navedeno

5. Počinje prilagodba rada mentalno zaostalih u stupnju nemoći:

a) u pomoćnim školama

b) u redovnim školama

c) u medicinskim i radnim radionicama u neuropsihijatrijskim dispanzerima

d) u internatima za socijalno osiguranje

e) u kontekstu obiteljskog obrazovanja

6. Pacijenti s oligofrenijom u stupnju:

a) laka debilnost

b) plitka imbecilnost

c) duboka imbecilnost ili idiotizam

e) sve navedeno

7. Rehabilitacija bolesnika s oligofrenijom:

a) provodi mreža institucija, diferencirano:

uzimajući u obzir težinu mentalne nerazvijenosti i dob pacijenata

b) uključuje osposobljavanje i zapošljavanje

c) uključuje skrb o najslabijim pacijentima

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

8. Najčešće se otkriva blaga mentalna zaostalost:

a) u ranoj postnatalnoj dobi

b) u predškolskoj dobi

c) u osnovnoškolskoj dobi

d) u adolescenciji

9. Sustav mjera usmjerenih na obnavljanje punopravnog društvenog bića pojedinca naziva se:

10. Ispravljanje određenih nedostataka u razvoju naziva se:

2. opcija

1. Sve sljedeće vrijedi za bolesnike s oštećenjem, osim:

b) može se podučavati samo u posebnim školama

c) može naučiti pisati i čitati

d) možete podučavati jednostavnu profesiju

e) mogu živjeti samostalno

2. Etiološki čimbenici oligofrenije, ovisno o vremenu izloženosti, podijeljeni su:

a) nasljedna

b) za intrauterinu

c) za perinatalne i prve 3 godine života

d) za sve navedeno

e) sve navedeno je netočno

3. Glavne kliničke skupine oligofrenije u skladu s etiološkim čimbenicima su:

a) oligofrenija endogene prirode

b) embrion i fetopatija

c) oligofrenija koja nastaje u vezi s raznim opasnostima tijekom

porođaja i ranog djetinjstva

d) sve navedeno

e) ništa od navedenog

4. Prilagođavanje rada pacijenata s plitkom imbecilnošću započinje:

a) u pomoćnim školama

b) u redovnim školama

c) u medicinskim i radnim radionicama u neuropsihijatrijskim dispanzerima

d) u internatima za socijalno osiguranje

e) u kontekstu obiteljskog obrazovanja

5. Pacijenti s oligofrenijom uvijek se prepoznaju kao ludi i onesposobljeni do te mjere:

b) plitka imbecilnost

c) izražena imbecilnost i idiotizam

d) laka debilnost

e) sve navedeno

6. Pojavljuje se oligofrena demencija:

a) u ranoj dobi (do 3 godine)

b) u djetinjstvu

c) tijekom zrelosti

d) bez obzira na dob

7. Najranija prognoza za pojavu nekih oblika oligofrenije:

(dismetabolički i povezan s defektima kromosoma) je moguć

a) tijekom prenatalne ontogeneze

b) u ranom postnatalnom razdoblju

c) u predškolskoj dobi

8. Izjava koja opisuje sadržaj koncepta "zone bliskog razvoja" prema L.S. Vigotski:

a) mentalne funkcije i svojstva, čiji se razvoj očekuje

b) kvantitativna mjera napretka mentalnog razvoja u slučaju uspjeha

c) potencijal djeteta, koje nije samostalno identificiralo,

ali ostvaren uz pomoć odrasle osobe

9. Sustav mjera usmjeren na stvaranje učinkovitih metoda socijalne prilagodbe u granicama moguće za pojedinog pojedinca naziva se:

10. Procesi kompenzacije provode se na sljedećim razinama:

e) svi su odgovori točni

Odgovori:

1 opcija 1-b; 2-d, 3-d, 4-b, 5-d, 6-d, 7-b, 8-c, 9-c; 10-a.

2 opcija 1-a, 2-d, 3-d, 4-d, 5-d, 6-a, 7-a, 8-c; 9-inčni; 10. d.

Svi materijali predstavljeni na web mjestu isključivo su za informaciju čitatelja i ne promiču komercijalne svrhe ili kršenje autorskih prava. Studall.Org (0,021 sek.)

Uzorci testova za učitelje-defektologe

1. Specijalno obrazovanje osoba s posebnim obrazovnim potrebama kao sociokulturni, pedagoški fenomen jest.

A) predmet posebne pedagogije;

B) objekt posebne pedagogije;

C) predmet posebne pedagogije;

D) objekt opće pedagogije.

2.Koja su predmetna područja posebne pedagogije sljedeće grane medicinskog znanja koja su najviše povezana: otolaringologija, oftalmologija (isključiti nepotrebne)

3. Dopuni rečenicu odabirom najtočnije opcije. "Koriste se u specijalnoj pedagogiji."

A) samo posebne metode obrazovanja i osposobljavanja;

B) i opće pedagoške i specifične metode poučavanja i odgoja;

C) samo vizualne metode;

D) samo verbalne metode poučavanja.

4. U specijalnoj pedagogiji, zajedno s drugima, razlikuje se sljedeće načelo organiziranja odgojno-obrazovnog procesa:

B) dinamička studija u kombinaciji s kvalitativnom analizom rezultata;

B) korektivna i kompenzacijska orijentacija;

Pravog odgovora nema.

5. Osobnost djeteta s posebnim obrazovnim potrebama kojem je usmjereno proučavanje, odgoj, osposobljavanje i korektivna i pedagoška pomoć u specijalnoj pedagogiji

A) predmet posebne pedagogije;

B) objekt posebne pedagogije;

C) predmet posebne pedagogije;

D) objekt opće pedagogije.

6. U koju svrhu su specifični akademski predmeti uključeni u sadržaj specijalnog obrazovanja:

A) stvoriti predodžbu o potrebnoj razini obrazovanja;

B) prevladati posljedice primarnih razvojnih poremećaja;

C) organizirati individualni pristup djeci;

D) posebni predmeti nisu uključeni.

7. Postupak i rezultat davanja osobi s invaliditetom prava i stvarnih mogućnosti da ravnopravno i zajedno s ostalim članovima društva sudjeluje u svim vrstama i oblicima života u uvjetima koji joj nadoknađuju odstupanja u razvoju je.

8. Teoretska i praktična pitanja proučavanja, poučavanja, odgoja djece s teškoćama u razvoju su

A) predmet posebne pedagogije;

B) objekt posebne pedagogije;

C) predmet posebne pedagogije;

D) objekt opće pedagogije.

9. Zadaci specijalne pedagogije su:

A) proučavanje socioloških problema povezanih s integracijom;

B) proučavanje pedagoških zakona razvoja ličnosti u uvjetima ograničenih mogućnosti;

C) razvoj metoda za psihološku dijagnozu razvojnih odstupanja;

D) svi su odgovori točni.

10. Razvojni deficiti zajednički svim kategorijama osoba s posebnim obrazovnim potrebama uključuju:

A) spora i ograničena percepcija;

B) nedovoljna kognitivna aktivnost u usporedbi s običnom djecom;

C) praznine u znanju i idejama o svijetu oko sebe;

D) svi su odgovori točni.
Odgovor: G

11. Integrirano učenje znači:

A) zajedničko obrazovanje djece sa i bez odstupanja u jedinstvenom obrazovnom prostoru;

B) osposobljavanje u sustavu ustanova za diferencirano obrazovanje;

C) odvojeni trening u skladu s dijagnozom;

D) svi su odgovori točni.

12. U kojoj se skupini djece s poteškoćama u razvoju trenutno ne razlikuje
zasebna kategorija:

A) s oštećenjem vida;

B) s mentalnom retardacijom;

C) s psihoemocionalnim poremećajima;

D) djeca s Downovim sindromom.

13.Da prevladaju razvojne nedostatke karakteristične za sve kategorije osoba s posebnim
obrazovne potrebe:

A) mijenjaju se sadržaji općeobrazovnih predmeta, uvode se propedeutički dijelovi;

B) djeca se šalju na kućno obrazovanje;

C) skraćuju se uvjeti studiranja u obrazovnoj ustanovi;

D) ne postoji točan odgovor.

14. Odredite serijski broj vrsta škola (internata) za djecu s invaliditetom
mišićno-koštani sustav

15. Temelj organizacije kućnog odgoja za djecu s teškoćama u razvoju je zaključak:

B) medicinska ustanova;

16. Koja je najcjelovitija definicija mentalne retardacije:

A) ovo je kršenje kognitivnih sposobnosti predškolaca;

B) to je trajni tjelesni poremećaj;

C) ovo je trajno kršenje glavnih analizatora;

D) ovo je trajno oštećenje kognitivne aktivnosti kao rezultat organskog oštećenja mozga.

17. Pojam "mentalno zaostalog djeteta" uključuje sljedeće uvjete:

A) oligofrenija, demencija;

B) mentalna zaostalost;

C) pedagoška zapuštenost;

Svi su odgovori točni.

18. Usporedite koncepte "mentalno zaostale djece" i "djece s oligofrenijom"

A) jedno je dio drugog;

B) odrediti različite kategorije;

C) koriste se u različitim područjima;

19. Prema međunarodnoj klasifikaciji WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), mentalna retardacija uključuje nekoliko stupnjeva opadanja inteligencije. Unesite točan broj:

20. U skladu s najčešćom kliničkom i pedagoškom klasifikacijom oligofrenije koju je predložio M. S. Pevzner, uz oligofreniju nekompliciranog oblika, oligofreniju s oštećenim funkcijama analizatora, postoje:

I oligofrenija s prevladavanjem procesa uzbuđenja ili inhibicije;

B oligofrenija s psihopatskim ponašanjem;

U oligofreniji s teškom frontalnom insuficijencijom;

Svi su odgovori točni.

21. Eksperimentalna ispitivanja mentalno zaostale djece omogućila su razlikovanje sljedećih značajki više živčane aktivnosti: slabost funkcije zatvaranja moždane kore, nedovoljna diferencijacija uvjetovanih refleksnih veza. (naznačiti nedostaje)

A) kršenje interakcije prvog i drugog signalnog sustava;

B) prevladavanje zaštitne inhibicije;

C) inertnost živčanih procesa;

Svi su odgovori točni.

22. Tijekom zadatka, mentalno zaostalu djecu obično vode:

A) zadatak u cjelini;

B) daleka perspektiva;

C) bliski motivi;

C) svi su odgovori točni.

23. Mentalno zaostali predškolci bolje pamte gradivo u sljedećem slijedu: (naznačite točan redak)

A) stvarni predmeti - riječi koje označavaju predmete - slike koje prikazuju predmete;

B) riječi koje označavaju predmete - slike koje prikazuju predmete - stvarne predmete;

C) slike koje prikazuju predmete - stvarne predmete - riječi koje označavaju predmete;

C) stvarni predmeti - slike koje prikazuju predmete - riječi koje označavaju predmete.

24. Eksperimentalno proučavanje samopoštovanja kod mentalno zaostale djece to općenito naglašava:

B) neadekvatnost prema podcjenjivanju;

C) neadekvatnost prema precjenjivanju;

D nije proučavan.

25. Prema LS Vygotskyju, slijede "nuklearni" znakovi mentalne retardacije
atribut:

Zaostajanje u motoričkom razvoju;

B nerazvijenost viših mentalnih funkcija;

U deficitu znatiželje, slabe osjetljivosti na sve novo;

Pravog odgovora nema.

26. Načela organiziranja nastave s mentalno zaostalim predškolcima su:
višestruko ponavljanje programskog materijala.. (naznačiti nedostaje)

Česta promjena aktivnosti;

B osiguravanje prijenosa naučenog u nove uvjete;

Pružiti razigran oblik nastave;

Svi su odgovori točni.

27. Loš motorički razvoj mentalno zaostalih predškolaca očituje se u:

A) u proizvodnim djelatnostima;

B) u radnoj aktivnosti;

C) u svim vrstama aktivnosti;

28. Među mentalno zaostalom djecom predškolske dobi, prema stupnju razvoja govora,

A) uopće ne govori;

B) s malim rječnikom;

B) sa setom "govornih žigova";

D) svi su odgovori točni.

29. Utvrdit će se perspektive razvoja djece s mentalnom retardacijom:

A) dubina postojeće nerazvijenosti;

B) strukturu kršenja;

C) pravodobnost započetog popravnog rada;

D) svi su odgovori točni.

30. Obrazovanje koje su stekla mentalno zaostala djeca u
posebna popravna škola:

31. Glavni ciljevi ustanova za djecu s dijagnozom umjerene mentalne retardacije su:

A) usvajanje znanja koje odgovara nastavnom programu osnovnih razreda opće škole;

B) usvajanje znanja koje odgovara nastavnom planu i programu osnovnih razreda pomoćne škole;

C) usađivanje vještina samoposluživanja, njegovanje adekvatnog ponašanja, oblikovanje

elementarne vještine rada, elementarne obrazovne vještine;

C) usvajanje znanja koje odgovara nastavnom planu i programu svih razreda pomoćne škole.

32. Subjektivne metode ispitivanja sluha uključuju (odaberite pogrešan odgovor):

A) analiza slušno evociranih potencijala;

B) audiometrija praga tona;

C) ispitivanje pomoću šaputanja i razgovornog govora;